Tuesday, May 11, 2010

Risku Korupsaun iha Nivel Direitor laos iha Governu deit, maibe iha Nivel Agencia Non Governmental hotu2

STL dia 11 de Maio 2010, hatun statementu presidente UNETIL, Rui Castro katak risku korupsaun ne'ebe akontese iha governo anterior mai to'o ohin loron lae duni involve Ministru ka Vice, maibe mosu barak liu husi autoridade governu iha nivel direitor. Be hanesan ne'e maibe laos 100% tamba sira fa'an sasan estadu nian deit. Bele dehan katak prosesu no sistema tenderizasaun iha nivel ida ne'e no hahu husi chefe departementu ruma hanesan, ka Chefe departementu procuramentu nian. Iha nivel sira ne'e bele deskonfia hetan suborno husi emprejariu sira bainhira hetan tender no halakon asets governu nian balu tamba sira mak kaer listas kona ba sasan iha departementu refere. Ida ne'e akontese tamba la iha sistema kontrola nebe apropriadu ba sistema no mekanismu servisus. Buat sira ne'e laos iha governu deit maibe iha instituisaun ajencia ONu no organizasaun no govermental sira iha Timor-Leste.
Husi buat sira ne'e porsi bo'ot liu mak prosesu tenderizasaun, no direitor Financas no Administrasaun, Chefe procuramentu mak hasai prosesu / anunciamentu tender, halo avaliasaun no prepara bid analisis (pelumenus iha panel), hasai dejisaun not rekomenda kompanha balun tuit kriteria ba Ministru sira, maibe ida ne'e la garante katak buat hotu los, accountable, transparant no responsible? A'at liu tan prokuramentu sira ba foti deit Quotation minimal 3, iha ne'e ita hatene ona nia fraku, tamba dala barak laos supplier mak halo / apply quotasaun maibe prokuramentu officers sira mak ba "tawar menawar" ka loby presu nune presu sasan la hanesan babain tamba "%" iha laran ona. Iha parte seluk oficiais prokuramentu sira hatene orsamentu ka "budget" atu sosa sasan la garante nia sei halimar prosesu ne'e hodi kompara valos quotasaun tun sae ho empresario sira atu hetan suborno "$" bo'ot liu. Iha parte seluk emprejario nebe deit mak manan garantidu atu hetan bebeik tender husi ministrio balun nune'e nia ho nia kompanha bele kabosu la atraja mos prokuramentu ka direitor ne'ebe sei ba visita (balu) ho kareta estadu lori nia familia no pasiar ba loja sira ka kompanya sira  ne'e iha sabadu ka dominggu atu hetan ninia "direitu" husi patraun = bele material no osan. Buat sira ne'e lojik no ida ne'e mak Senhor Ir Mario Viegas Carrascalao dehan katak korupsaun iha Timor Leste sophisticated / sofistikadu ka "canggih.
Parte seluk iha indikasaun ministru balun bele halo Korupsaun, Kolusaun no Nepotismu. Ita hare katak kuaje emprejario husi rai liur liu-liu Indonesia kuandu atu hari'i nia kompanha iha Timor-Leste tenke hasoru uluk ministru sira uluk no nai ulun importante balun nebe iha puder atu ejekuta osan iha rai ida ne'e. Nune'e direitor prokuramentu sira halo tuir deit saida mak nia ministru hakarak, maibe nia mos sei hetan oituan husi nia ulun bo'ot.
Tuir ami nia hare'e iha nivel no kategorias ne'ebe diferensias entre emprejario / kompanha nebe operasiona iha Timor-Leste halo KKN. Emprejarius husi Indonesia promete suborno a'as liu duke Timor oan, ida nebe bele halo bankrut kompanya local rasik, tuir mak sira seluk la inklui kompanya husi Australia ne'ebe mak hakarak transparan deit.
Ami iha metode oinsa organijasaun anti korupsaun ka inspector sira bele ke'e buat sira ne'e atu hetan evidensia no indikasaun ba suspetu koruptor sira ne'e.
Hanoin deit osan nebe estraga ka koruptu ne'e katuas ferik nian, labarik sira nian, be oan sira nia, Timor Leste nian, se osan sira ne'e korup hotu, iha tinan 10 mai  kuandu la iha ona ne'e problema bo'ot.
Kuidadu, Korupsaun Ne'e Perigoso no Imoral !! pm