Wednesday, November 11, 2009

Refleksaun ba Joventude Loriku Asswa’in 12 Novembru 2009

Filme Massacre ST Cruz 12_11_1991

Apelo PM Xanana ba Juventude Loriku Asswa’in Timor Leste ba dalak18 atu hametin relasaun unidade hanesan papel importante. Tamba saida? Joventude mak outor ba dejenvolvimentu nasaun ne’e iha future bainhira sira nia senior sira nia tempu to’o atu deskansa. Tamba PM Xanana hanesan arsitetur resitensia ba nasaun ida ne’e hatene katak Joven balu hatene deit hatu’un malu, nia grupu mesak deik mak halo klandestina, fa’an ema nia naran tun sae dehan nia hanesan ne’e ka hanesan neba, seluk tan. Ema hotu hatene katak jeitu hanesan ne’e la diak ne’e jeitu buka naran ka ambisioju. Fondador nasaun ida ne’e lakohi ema sira hanesan ne’e, entaun sira apelu ba Joven hamutuk para iha notas diak atu ukun rai ida ne’e futuru, sira lakohi soberanu ida ne’e para iha dalan klaran. Iha lideransa juventude nia laran mos dala ruma haremalu ladun diak. “Labele hateten tan hau mak vitima ST Cruz o mak haksuit lutu depois mai aproveita, ka demo iha java no ema gasitgu tinan balu depois hadau hau nia fatin..”. “Ou ami mak iha java halo demo barak2 papa kaer ami no gastigu ami mak agora ita ukun an..”. Lia fuan sira ne’e para ona, ne’e lia fuan politika nebe atu estraga ita nia rain iha futuru. Ita mos tenke belun diak ho ema estrangeirus hotu liliu Indonesia hanesan rai nebe odamatan ekonomia ba Timor Leste. Ita hatene mesmu agora dadaun ema sira nebe involve direita / indireita ba insidente 12 Novembru 1991 barak mak hari’i kompanha iha ita nia rain agora, suspeitu nebe uluk hatun tiha nia sivida mos dalaruma ba mai (hau labele temi naran) tamba nia kompanha iha ita nia rain no ligasaun diak ba lideransa balun, ne’e hotu hanesan politika nebe konspiradu nanis kedas. Ita mak la hatene, tamba tama sai lasu, vitima barbarak, trata malu ho liafuan malu “o lahalo, hau mak halo”. Lideransa / Ukun nain sira agora la taka matan, sei tais Kandidatus Lideransa “Joven” atu ukun diak nasaun ne’e iha futuru tuir sira nia objectivu. Nune’e ami hanesan hakerek nain mos atu apelu katak unidade importante, labele inklina ba partidu barbarak no hatu’un malu atu hadau fatin dalaruma hetan fatin mos kadeira ain tolu dit, labele kua lia arbiru ka propaganda tun sae no ahafahe malu, se lae imi mak sei estraga malu iha futuru, ema seluk sei aproveita. Ema barak mak hetan eksperiensia ultrapasa ita nia funu naruk ne’e, sira mos sei hanorin sira nia oan sira ba atu diak ka a’at hotu iha futuru.., dalan sei naruk... (ed-pm)

Tuesday, November 10, 2009

PM Xanana entrega lista kompanha pakote referendum ba PR Horta, numeru kompanha 661 ne'e hotu2 sei halo projectu ho kualidade?

Sidauk hatene sese los nia kompanha mak tama iha lista atu halao projectu pakote nian iha teritoriu tomak. Projectu nebe ho valor orsamentu kuaje USD$340 Milloens ne'e laos ki'ik ba povu iha Timor nebe ho numeru habitantes mais ou menus 1 millaun nebe maioria sei mukit no kiak. La iha buat ida saida mak PM Xanana halo ne'e "terobosan" mesmu iha objectivu atu koko duni emprejarius Timor Oan katak "ita mos bele", iha mos objectivu seluk katak, projectus ne'e iha teritorio tomak nebe sei fo servisu mos ba trabalhadores sira hanesan sira ra'ut fatuk, rauhenek no sira seluk tan hanesan sira mos bebe sosa buat ruma iha area rural, usa servisus ba iha area neba hanesan tukang ou sewa kareta ruma,, barakk.
Maibe importante liu mak senhor PM Xanana nanunsia lista ne'e ba publiku, sese, halao iha nebe, halo saida no valor orsamentu hira, nebe fa'an nain produtus local sira iha base mos prepara liliu iha area rurais katak projetu nain mos bele sosa buat ruma husi sira, dele dehan aileba sira iha kompu rurais bele mos hetan tulur ida ka rua nune'e bele hadia sira nia moris. (nic-pm)

Monday, November 9, 2009

Problema hadau malu masin iha Kasiliu-Laga tenke resolve ho dialogo entre Komunidade Sucus iha Laga

Dialogo nebe halaou iha Laga ( 7/11/09) involve senhor Xanana no Taur kapa’as tebes2, mesmu seidauk iha resultadu tamba povu ejiji atu Ministerio Komersio no Industri atu hari’i fabrika Masin iha fatin refere. Ida ne’e tamba tuir hau nia hanoin iha ona hanoin no konsiensia husi povu sub distritu Laga, katak masin ne’e laos desa ka bairo ida nian deit.
Tuir historia beiala sira, katak karau nebe mate iha Kasiliu ne’e halai husi Tir Liu Iliomar, la hatene tamba saida, mai tuir ema balun nebe husi lisan Komili husi mota Ta’a Matu Iliomar dehan katak sira nia ema balun agora hela iha Laga, lolos sira ne’e mak hanesan na’in ba Karau masin ne’e. Maibe sira dehan katak agora laos tempu atu koalia ba ema ida deit nian tamba iha Laga maun alin barak ona i sira ne’e ida deit ho maluk sira iha Iliomar neba.
Los ka lae istoria ne’e maluk nebe hetan no le’e iha blog ne’e bele husu tuir maibe laos atu ke’e historia nebe uluk iha mesmu nia a’at ka diak. Importante liu mak oinsa ejijensia husi povu iha Laga ba MTCI atu hari’i industria masin iha fatin ida ne’e nebe sei fo benefisiu ba Timor tomak, liliu iha area produsaun. (Ed-pm)